Valna optika

U kojem će od sljedećih odnosa širine pukotine i valne duljine svjetlosti doći do pojave ogibne slike?

• Širina pukotine je jednaka valnoj duljini svjetlosti.

• Širina pukotine je manja od valne duljine svjetlosti.

• Širina pukotine je veća od valne duljine svjetlosti.

• Širina pukotine je jednaka 0

Sliku koju dobijemo pomoću optičke rešetke matematički možemo opisati sljedećim izrazom: d sinα=kλ. Koje je značenje veličine d u tom izrazu?

• Broj pukotina na svakom milimetru širine rešetke.

• Širina svake pojedine pukotine na rešetki.

• Udaljenost između susjednih pukotina na rešetki

• Ukupan broj pukotina na rešetki.

Na zastoru se opažaju naizmjenični minimumi i maksimumi s izraženim središnjim maksimumom. O kojoj se pojavi radi?

• Interferenciji svjetlosti na dvije pukotine.

• Interferenciji svjetlosti na optičkoj rešetci.

• Ogibu svjetlosti na tankom sloju.

• Ogibu svjetlosti na pukotini.

Što znači da je svjetlost transverzalni val?

• električno polje titra okomito na smjer širenja vala

• električno polje titra u smjeru širenja vala

• električno polje ne titra

• električno polje titra u smjeru širenja magnetskog polja

Koja od sljedećih tvrdnji najbolje objašnjava pojavu ogiba svjetlosti na pukotini?

• Zrake svjetlosti skreću iza pukotine, jer se na njoj lome.

• Svaka točka valne fronte svjetlosti, koja prolazi kroz pukotinu, emitira valove svjetlosti u različitim smjerovima.

• Pukotina sužava svjetlosni snop, koji se poslije prolaska kroz nju, zbog reakcije na to sužavanje, raširi u svim smjerovima

• Svjetlost se odbija od rubova pukotine u svim smjerovima.

Ako je razlika putova dva vala svjetlosti jednaka 17 λ , što ćemo dobiti na zastoru kad se valovi susretnu?  

• Tamnu točku, jer je razlika putova neparan višekratnik valne duljine.

• Svijetlu točku jer je razlika putova neparan višekratnik valne duljine

• Tamnu točku, jer je razlika putova cjelobrojan višekratnik valne duljine.

• Svijetlu točku, jer je razlika putova cjelobrojan višekratnik valne duljine.

Na optičku rešetku pada okomito žuto i plavo monokromatsko svjetlo. Kut prvog maksimuma je:

• jednak za obje valne duljine

• veći za plavo svjetlo

• veći za žuto svjetlo

• proporcionalan sumi valnih duljina

Konstanta optičke rešetke je dvostruko veća od valne duljine monokromatske svjetlosti koja okomito pada na rešetku. Sinus kuta prvog maksimuma je:

• 20°

• 0,5

• 0,8

• 2

• 0,6

Youngovim pokusom s monokromatskom svjetlošću dobivaju se interferentne pruge na zastoru. Što od navedenoga treba učiniti da se poveća razmak između interferentnih pruga?

• Treba smanjiti razmak između pukotina.

• Treba povećati razmak između pukotina.

• Treba smanjiti razmak između zastora i pukotina.

• Treba upotrebljavati svjetlost manje valne duljine.

Okomito na optičku rešetku pada crvena i zelena monokromatska svjetlost. Koja je od navedenih tvrdnji o kutu prvog maksimuma točna?

• Kut je veći za crveno svjetlo.   

• Kut je veći za zeleno svjetlo.   

• Kut je jednak za obje valne duljine.

• Kut ne ovisi o boji svjetlosti